Simbolična slikaAfrička razvojna banka procjenjuje trošak nadolazećeg 'super' El Niña na 10-20 milijardi dolara
Vodeći stručnjak Afričke razvojne banke za klimu procijenio je da bi nadolazeći 'super' El Niño mogao prouzročiti štetu od 10 do 20 milijardi dolara u afričkim privredama i pokrenuti masovnu migraciju iz najteže pogođenih područja. Najteže pogođene zemlje izgubile bi u prosjeku jedan do dva posto BDP-a, uz dodatne rizike po sigurnost hrane i vode, državne finansije i bankarski sektor. Riječ je o prvom ovakvom broju koji je objavila neka velika multilateralna razvojna banka u vezi s El Niñom.
African Development Bank
Šta se dogodilo
Afrička razvojna banka (AfDB) pridružila je konkretan broj ekonomskoj šteti koju bi nadolazeći El Niño mogao nanijeti kontinentu. U intervjuu koji je prenio Reuters, a 26. jula 2026. objavio South China Morning Post, direktor banke za klimatske promjene i zeleni rast rekao je da bi sam taj događaj vjerovatno smanjio BDP teško pogođenih zemalja u prosjeku za jedan do dva posto, što je procijenio na otprilike 10 do 20 milijardi dolara širom Afrike. Meteorolozi upozoravaju da bi obrazac El Niña mogao prerasti u jedan od najjačih ikad zabilježenih ako se sadašnji trendovi zagrijavanja Tihog okeana nastave — zbog čega se u izvještajima opisuje kao 'super' ili 'Godzila' događaj. U Africi se El Niño često povezuje sa žestokom sušom, poplavama i olujama. Osim direktne prijetnje sigurnosti hrane i vode, Afrička razvojna banka upozorava na sekundarnu štetu: ako katastrofe unište infrastrukturu, državne finansije i bankarski sektor mogli bi biti ugroženi jer bi zemlje s ograničenim sredstvima teško otplaćivale kredite vezane za tu imovinu. Banka takođe očekuje masovnu migraciju iz najteže pogođenih područja. Nije data raščlamba procjene po pojedinačnim zemljama.
Pogled spolja
Nijedan od dostupnih izvora ne dolazi iz pogođene zemlje; oba prenose procjenu Afričke razvojne banke umjesto da je osporavaju. South China Morning Post, prenoseći Reutersov intervju, smješta upozorenje u širu raspravu o klimatskom finansiranju, počinjući procjenom UN-a da će zemljama u razvoju do 2035. godine zajedno biti potrebno oko 365 milijardi dolara godišnje za borbu protiv klimatskih promjena. U tom okviru projektovani afrički gubici djeluju kao samo jedna stavka u daleko većem i nefinansiranom računu, a ne kao izolovana vremenska nepogoda. Reutersov tekst dostupan ovdje predstavlja istu građu uže, kao priču o ekonomskom riziku, s naslovom o veličini udara i pripisan direktoru Afričke razvojne banke za klimu.
Šta je novo
Prema South China Morning Postu, iznos od 10 do 20 milijardi dolara prva je procjena koju je dala neka velika multilateralna razvojna banka u vezi s El Niñom, čime se rasprava pomjera od meteoroloških upozorenja ka koštanoj ekonomskoj projekciji. To takođe ne ide sasvim glatko uz najnoviju objavljenu prognozu same Afričke razvojne banke: prognoze objavljene u maju predviđale su rast Afrike u cjelini od 4,2 posto ove godine, koji bi 2027. porastao na 4,4 posto, pod pretpostavkom da rat SAD-a i Izraela protiv Irana jenja. Te projekcije napravljene su prije nego što su se pojavile prognoze o 'super' El Niñu i stoga ih ne uzimaju u obzir. Direktor banke za klimu dodao je da taj događaj vjerovatno neće biti izolovan slučaj.
Šta bi moglo da usledi
Ako se zagrijavanje Pacifika nastavi po sadašnjem trendu i događaj dosegne snagu koju predviđaju meteorolozi, put štete koji ocrtava Afrička razvojna banka počeo bi sušom, poplavama i gubicima od oluja, a nastavio se kroz nestašice hrane i vode do raseljavanja, pri čemu bi državne finansije i kreditori bili izloženi tamo gdje je uništena infrastruktura bila finansirana dugom. To bi zahtijevalo reviziju majskih projekcija rasta i pojačalo afričke zahtjeve za klimatskim finansiranjem kakvo kvantifikuje procjena UN-a. Moguć je i blaži ishod: trend zagrijavanja možda se neće održati na pretpostavljenom nivou, u kom slučaju bi gubici bili ispod navedenog raspona, iako upozorenje banke da takvi događaji vjerovatno neće biti izolovani slučaj znači da bi izloženost ostala i u narednim sezonama. Budući da Afrička razvojna banka nije objavila raščlambu po zemljama, sljedeći korak mogao bi biti da druge razvojne banke, vlade ili donatori sačine sopstvene nacionalne procjene, što bi odredilo gdje će biti usmjereno eventualno preventivno finansiranje ili planiranje pomoći.