Simbolična slikaAfrička razvojna banka procenjuje trošak nadolazećeg 'super' El Niña na 10-20 milijardi dolara
2 izvora
Vodeći klimatski stručnjak Afričke razvojne banke procenio je da bi nadolazeći 'super' El Niño mogao izazvati štetu od 10 do 20 milijardi dolara u afričkim privredama i pokrenuti masovne migracije iz najteže pogođenih područja. Teško pogođene zemlje bi u proseku izgubile od jedan do dva odsto BDP-a, uz to i rizike po bezbednost hrane i vode, državne finansije i bankarski sektor. Ovo je prva ovakva procena koju je objavila neka velika multilateralna razvojna banka u vezi sa El Ninom.
African Development Bank
'Super' El Niño threatens $10-20bn hit and mass migration in Africa
Šta se dogodilo
Afrička razvojna banka (AfDB) je iznela konkretan broj koji opisuje ekonomsku štetu koju bi nadolazeći El Niño mogao naneti kontinentu. U intervjuu koji je prenela agencija Reuters, a 26. jula 2026. objavio South China Morning Post, direktor banke za klimatske promene i zeleni rast rekao je da će sama ova pojava verovatno smanjiti BDP teško pogođenih zemalja za u proseku jedan do dva odsto, što je procenio na otprilike 10 do 20 milijardi dolara na nivou cele Afrike. Meteorolozi upozoravaju da bi obrazac El Niña mogao prerasti u jedan od najjačih ikada zabeleženih ukoliko se nastavi sadašnji trend zagrevanja Tihog okeana — zbog čega se u izveštajima opisuje kao 'super' ili 'Godzila' pojava. U Africi se El Niño često povezuje sa teškim sušama, poplavama i olujama. Pored direktne pretnje po bezbednost hrane i vode, Afrička razvojna banka upozorava i na sekundarnu štetu: ako katastrofe unište infrastrukturu, državne finansije i bankarski sektor mogli bi biti ugroženi jer bi zemlje bez dovoljno gotovine teško otplaćivale kredite vezane za tu imovinu. Banka takođe očekuje masovne migracije iz najpogođenijih područja. Procena nije razložena po pojedinačnim zemljama.
Pogled spolja
Nijedan od dostupnih izvora ne potiče iz pogođene zemlje; oba prenose procenu Afričke razvojne banke, umesto da je osporavaju. South China Morning Post, prenoseći intervju agencije Reuters, smešta upozorenje u širu raspravu o klimatskom finansiranju, počinjući procenom UN-a da će zemljama u razvoju do 2035. godine zajedno biti potrebno oko 365 milijardi dolara godišnje za borbu protiv klimatskih promena. U tom okviru, projektovani gubici u Africi deluju kao samo jedna stavka u daleko većem i nefinansiranom računu, a ne kao izolovana vremenska nepogoda. Tekst agencije Reuters dostupan ovde predstavlja istu građu uže, kao priču o ekonomskom riziku, sa naslovom o veličini udarca i pripisanom klimatskom direktoru Afričke razvojne banke.
Šta je novo
Prema South China Morning Post-u, iznos od 10-20 milijardi dolara prva je procena koju je iznela velika multilateralna razvojna banka u vezi sa El Ninom, čime se rasprava pomera od meteoroloških upozorenja ka procenjenoj ekonomskoj projekciji. To takođe ne ide baš u prilog najnovijim objavljenim projekcijama same Afričke razvojne banke: prognoze objavljene u maju predviđale su rast od 4,2 odsto za Afriku u celini ove godine, uz porast na 4,4 odsto u 2027, pod pretpostavkom da rat SAD i Izraela protiv Irana jenja. Te projekcije napravljene su pre nego što su se pojavile prognoze o 'super' El Ninu i stoga ih ne uzimaju u obzir. Klimatski direktor banke dodao je da je malo verovatno da će ova pojava biti jednokratna.
Šta bi moglo da usledi
Ako se zagrevanje Pacifika nastavi po sadašnjem trendu i ako pojava dostigne snagu koju predviđaju meteorolozi, put štete koji Afrička razvojna banka opisuje počeo bi sušom, poplavama i gubicima od oluja, a nastavio se kroz nestašice hrane i vode do raseljavanja, pri čemu bi državne finansije i zajmodavci bili izloženi rizicima tamo gde je uništena infrastruktura finansirana zaduživanjem. To bi zahtevalo reviziju majskih projekcija rasta i pojačalo bi afričke zahteve za klimatskim finansiranjem kakvo procenjuje procena UN-a. Moguć je i blaži ishod: trend zagrevanja možda neće opstati na pretpostavljenom nivou, u kom slučaju bi gubici bili ispod navedenog raspona, iako upozorenje banke da takve pojave verovatno neće biti jednokratne znači da bi izloženost ostala i u narednim sezonama. Pošto Afrička razvojna banka nije objavila raščlanjivanje po zemljama, sledeći korak mogao bi biti da druge razvojne banke, vlade ili donatori sačine sopstvene nacionalne procene, što bi odredilo gde bi se koncentrisalo eventualno preventivno finansiranje ili planiranje pomoći.