Simbolična slikaFed otvara drugi Voršov sastanak dok su tržišta podeljena između zadržavanja i podizanja kamata
3 izvora
Američki Federalni rezervni sistem u utorak počinje svoj drugi sastanak o monetarnoj politici pod predsedavanjem Kevina Voraša, a odluka se očekuje u sredu u 14 časova po vašingtonskom vremenu. Većina investitora očekuje da će kamatne stope ostati u rasponu od 3,50%–3,75% peti sastanak zaredom, ali inflacija od 3,5% i cena nafte koja je ponovo prešla 100 dolara po barelu vratili su podizanje stopa u fokus rasprave. Trgovci obveznicama se pozicioniraju za mogućnost podizanja stopa, iako Bela kuća i dalje insistira na njihovom smanjenju.
Iran Sjedinjene DržaveFederal Reserve (FOMC)Houthis
US 10-year yield hits second-term high as war and tariffs strain the economy
Šta se dogodilo
Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) sastaje se u utorak na svom drugom sastanku o monetarnoj politici otkako je Kevin Voraš preuzeo mesto predsedavajućeg američkog Federalnog rezervnog sistema. Nakon dva dana sednica zatvorenih za javnost, odluka se očekuje u sredu u 14 časova po vašingtonskom vremenu (18 časova po Griniču), nakon čega sledi konferencija za novinare Voraša, prema navodima AFP-a, čiji je izveštaj preneo Daily Sabah. Većina investitora očekuje da će ciljani raspon ostati na 3,50%–3,75% peti sastanak zaredom, na osnovu CME-ovog alata FedWatch. Potrošačka inflacija u SAD prošlog meseca je usporila na 3,5% na godišnjem nivou, ali i dalje znatno premašuje dugoročni cilj Feda od 2%, koji nije ostvaren više od pet godina. Neposredna pozadina jeste eskalacija u inostranstvu: od prošle nedelje, intenzivni američki udari na Iran i iranski odgovor protiv Vašingtonovih saveznika u regionu, zajedno sa pretnjama Huta da blokiraju naftnu rutu kroz Crveno more, gurnuli su referentni fjučers na naftu iznad 100 dolara po barelu, prvi put od kraja maja. Trampa je Voraša izabrao predsednik Donald Tramp na ovu funkciju, a Voraš je 14. jula svedočio pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma.
Strane
Unutar Feda, nekoliko kreatora politike signaliziralo je nestrpljenje zbog uporne inflacije. Guverner Kris Voler izjavio je prošle nedelje da centralna banka „mora biti spremna da pooštri monetarnu politiku kako bi sprečila ponavljanje inflatornog perioda 2021–2022“, dodajući da „strogo zurenje u inflaciju dok se ne otopi pred našim ledenim pogledom nije opcija“. Voraš je govorio o „odlučnoj posvećenosti“ stabilnosti cena, ali, prema navodima AFP-a, nije izneo kako namerava to da postigne; takođe se obavezao da će smanjiti ili ukinuti Fedove najave budućih poteza (forward guidance), tvrdeći da to kreatore politike zarobljava u stavovima koje kasnije možda moraju da menjaju. Neki analitičari uzvraćaju da manja transparentnost stvara veću neizvesnost za tržišta. Bela kuća stoji na suprotnoj strani: Tramp je eksplicitno izneo svoj zahtev za nižim kamatnim stopama i, kako navodi AFP, izvršio je nezapamćen pritisak na nezavisno telo koje kreira monetarnu politiku. Na tržištima, Blumberg izveštava da su trgovci obveznicama na oprezu jer raste rizik od podizanja stopa i da Fed se suočava sa sve većim pritiskom da podigne kamate dok se rizici od rasta cena vraćaju. Fajnenšel tajms opisuje ishod kao istinski otvoren, postavljajući pitanje da li će Fed podići kamatne stope na Voraševom drugom sastanku.
Pogled spolja
Izveštavanje van Sjedinjenih Država manje se fokusira na nivo kamatnih stopa, a više na institucionalno pitanje. Turski medij Daily Sabah prenosi AFP-ov tekst uz očekivanje još jednog zadržavanja stopa, ističući i pritisak koji je Tramp izvršio na nezavisnost Feda i način na koji se sukob sa Iranom prelama na cene energenata i pomorsku rutu kroz Crveno more – kanale koji su od direktnog značaja za privrede koje uvoze naftu. Fajnenšel tajms, pišući iz Londona, tretira podizanje kamatnih stopa kao realnu mogućnost, a ne kao zanemarljiv rizik.
Šta je novo
Poslednjih dana priča se uglavnom vrtela oko troškova zaduživanja u SAD na tržištu, a ne oko referentne kamatne stope: prinos na desetogodišnje državne obveznice dostigao je najviši nivo u drugom Trampovom mandatu, što je Njujork tajms pripisao ratu sa Iranom, zabrinutosti zbog državne potrošnje i naglom porastu ulaganja u veštačku inteligenciju. Ono što se promenilo jeste sam pravac rasprave o monetarnoj politici. Cena nafte koja je prvi put od kraja maja probila 100 dolara, Volerova jasno iskazana spremnost na pooštravanje i Blumbergovo izveštavanje o riziku od podizanja stopa pomerili su pitanje sa toga da li će Fed sniziti stope na to da li će ih zadržati ili podići.
Šta bi moglo da usledi
Ako odbor zadrži stope u rasponu od 3,50%–3,75%, kako većina investitora očekuje, pažnja se usmerava na konferenciju za novinare i na to koliko je Voraš spreman da pruži smernica, s obzirom na njegovu najavljenu nameru da ih daje manje; tržišta bi tada morala da cene sledeće poteze uglavnom na osnovu narednih podataka o inflaciji. Podizanje kamatnih stopa, koje trgovci, prema Blumbergu, više ne isključuju, bilo bi prvo pooštravanje politike pod novim predsedavajućim i direktno bi se sudarilo sa predsednikovim zahtevom za nižim stopama, zaoštravajući spor oko nezavisnosti Feda. Ukoliko sukob sa Iranom nastavi da gura cene energenata naviše, a ruta kroz Crveno more ostane pod pretnjom, ukupna inflacija bi mogla dodatno porasti sa prošlomesečnih 3,5%, ostavljajući pitanje pooštravanja politike otvorenim i na narednim sastancima.