Simbolična slikaAmerički carinski zid širi se na Švajcarsku i Meksiko, dok se dažbine po Sekciji 301 suočavaju sa sudskim izazovom
3 izvora
Nove dažbine Vašingtona po Sekciji 301, u rasponu od 10% do 12,5%, uvedene protiv oko 60 zemalja zbog navodno slabe primene zabrana prinudnog rada, sada su na snazi i, prema američkom Predstavništvu za trgovinu, obuhvataju 99,4% američkog uvoza. Švajcarska je odbacila optužbe za prinudni rad koje su iskorišćene kao opravdanje za njenu dažbinu, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Meksiko da preslika njihov carinski zid na čelik usmeren protiv Kine. Mere se osporavaju pred američkim sudovima, nekoliko meseci nakon što je Vrhovni sud poništio raniji krug carina.
Kina Meksiko Sjedinjene Države VijetnamOffice of the US Trade RepresentativeUS Supreme Court
Trump's new global tariff regime takes effect and draws lawsuits
Šta se dogodilo
Sjedinjene Države uvele su dažbine od 10% ili 12,5% na oko 60 zemalja, opravdavajući to onim što Vašington naziva slabom primenom zabrana prinudnog rada, prema izveštaju Rojtersa objavljenom 26. jula 2026. Mere se oslanjaju na Sekciju 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, statuta o nepoštenim trgovinskim praksama korišćenog protiv Kine tokom prvog Trampovog mandata, i gotovo direktno zamenjuju privremenu globalnu carinu od 10% koja je istekla prethodnog petka. Kancelarija Predstavništva SAD za trgovinu navodi da nove dažbine obuhvataju 99,4% američkog uvoza na tržište vredno 3,4 biliona dolara. One delimično obnavljaju ranije carine iz takozvanog "Dana oslobođenja", u rasponu od 10% do 50%, koje je Vrhovni sud SAD ove godine proglasio nezakonitim jer su se zasnivale na neproverenom zakonu o vanrednim nacionalnim stanjima. Pripremaju se dodatne mere: istraga po Sekciji 301 o viškovima industrijskih kapaciteta usmerena na 16 velikih trgovinskih partnera, uključujući Kinu, EU, Japan, Južnu Koreju, Meksiko i Vijetnam; istraga o navodnoj krađi intelektualne svojine od strane Vijetnama; i mere nacionalne bezbednosti za poluprovodnike, robotiku i industrijske mašine. Švajcarska je odbacila optužbe za prinudni rad, navodi Volstrit džornal. Blumberg izveštava da Vašington vrši pritisak na Meksiko da preslika njegov carinski zid na čelik uperen protiv Kine, i da se dažbine po Sekciji 301 osporavaju pred američkim sudovima, gde, prema kontekstu teme, male američke firme vode svoj slučaj dok se dažbine i dalje naplaćuju.
Strane
Vašington predstavlja dažbine kao sprovođenje postojećeg zakona, a ne kao improvizaciju: nakon poraza pred Vrhovnim sudom, administracija se namerno okreće tradicionalnim, na sudu proverenim trgovinskim zakonima, a Predstavništvo za trgovinu obrazlaže osnov o prinudnom radu kao nalaz o nepoštenoj trgovinskoj praksi po Sekciji 301. Švajcarska u potpunosti odbacuje optužbe za prinudni rad, prema navodima Volstrit džornala, osporavajući činjeničnu osnovu za sopstvenu carinsku stopu, a ne samo njenu visinu. Od Meksika se, prema Blumbergu, traži da uskladi svoje carine na čelik sa američkim zidom uperenim protiv Kine; kako je Meksiko Siti odgovorio, u dostupnim izvorima se ne navodi. Kina se pominje kao meta i mera na čelik i istrage o viškovima proizvodnih kapaciteta, ali u ovim izvorima nema kineskog odgovora. Male američke firme, tužioci u sudskom sporu, tvrde da su dažbine nezakonite; vlada ih i dalje naplaćuje dok postupci traju.
Pogled spolja
Turski medij Dejli sabah preneo je izveštaj Rojtersa bez izmena, predstavljajući ovaj niz događaja kao pomak od haotične početne faze ka izgradnji trajnijeg carinskog zida. To tumačenje naglašava dva istovremena efekta: veću jasnoću i sigurnost za preduzeća u pogledu konačne strukture carina, i ono što izveštaj naziva strepnjom u stranim trgovinskim ministarstvima da će možda morati da ponude dodatne ustupke kako bi zadržala pristup američkom tržištu. Advokat specijalizovan za trgovinsko pravo, citiran od strane Rojtersa, opisao je ovaj trenutak kao "kraj početka" carinske agende, očekujući da će veliki delovi politike u potpunosti stupiti na snagu do kraja leta.
Šta je novo
Do sada je priča uglavnom bila o režimu u celini – dažbinama na više od šezdeset privreda koje ostaju na snazi po Sekciji 301 dok traje sudski izazov, sa eskalacijom usredsređenom na Kanadu. Novost je širenje na pojedinačne odnose izvan toga: Švajcarska javno osporava činjeničnu osnovu za svoju stopu, a od Meksika se traži da repродукuje američke carinske barijere na čelik protiv Kine, umesto da samo prihvati američke dažbine. Rojters takođe iznosi niz narednih koraka – višak industrijskih kapaciteta, Vijetnam i intelektualna svojina, te mere nacionalne bezbednosti u strateškim sektorima – što ukazuje da je ovo prvi od nekoliko krugova, a ne krajnja tačka.
Šta bi moglo da usledi
Ako se predviđeni niz mera nastavi kako je opisano, istraga o viškovima industrijskih kapaciteta mogla bi proširiti dažbine na dodatan skup velikih trgovinskih partnera i ponovo izgraditi veći deo strukture koju je Vrhovni sud uklonio, dok bi trgovinska ministarstva odmeravala ustupke naspram cene gubitka pristupa tržištu. Sudski spor predstavlja poseban tok: sudovi bi mogli potvrditi osnov po Sekciji 301, ostavljajući zid na čvršćem pravnom temelju od prethodnog, ili ga suziti, otvarajući pitanja o već naplaćenim dažbinama. Treći tok vodi kroz treće zemlje: ukoliko Meksiko uskladi svoje carine na čelik sa vašingtonskim, pritisak bi se preneo na druge partnere da biraju između američkog tržišta i postojeće trgovine sa Kinom.
United States
Sjedinjene Države
Washington says the duties enforce forced-labour bans and unfair-trade rules under Section 301, and is rebuilding its tariff structure on statutes it considers court-tested.
Switzerland
Švajcarska
Bern rejects the forced-labour accusations used to justify its new US tariff rate.
Mexico
Meksiko
Mexico is under US pressure to mirror Washington's steel tariff wall against China; its response is not stated in the available sources.
China
Kina
China is the declared target of the steel measures and of the excess-capacity probe; no Chinese reaction appears in these sources.
Takođe uključeni
Other partners named in the probes